Monarhija kao oblik vladavine 
Vrsta: Seminarski | Broj strana: 14 | Nivo: Fakultet za bezbjednost i zaštitu, Banja Luka

SADRŽAJ:
1. Uvod………………………………………………………………… 3
2. Istorijski razvoj………………………………………………………4
3. Izborna i nasljedna monarhija………………………………………. 5
4. Oblici monarhija……………………………………………………. 6
4.1. Apsolutistička monarhija............................................... 6
4.2. Ustavna monarhija…………………………………… 7
4.3. Parlamentarna monarhija……………………………. 9
5. Zaključak……………………………………………………………. 13
Literatura………………………………………………………………. 14
Uvod
Monarhija je (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia - isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine. U monarhiji je poglavar fizička osoba koja po pravilu to postaje nasljeđem i doživotno vrši svoju funkciju.
Nazivi za takve državne poglavare su: car, kralj, sultan, šah, knez, vojvoda, poglavica i emir. Međutim, u istoriji je bilo i izbornih monarhija. Monarsi su uglavnom svoju vlast legitimirali "milošću Božjom." Danas takva praksa postoji još u Danskoj, Monaku i Ujedinjenom Kraljevstvu. U nasljednoj monarhiji već je odavno prevladao sastav nasljeđivanja po prvorodstvu (primogenituri).
Oblik monarhije koji počiva na pravu dobijenom od boga/božanstva provlači se još od Starog Egipta gdje je faraon obožavan kao bog. Slično vrijedi i za carski sistem u Kineskom carstvu gdje se između ostalih naslova, car opisivao kao sin Neba. U njegovoj vladavini se odražavala volja Neba što mu je davalo apsolutnu i neograničenu moć.
Monarh nije postavljen na svoj položaj od jednoga drugog organa; on vlada na osnovu ustava. Pošto je ustavom propisano koja dinastija vlada i kojim se redom u njoj naslijeđuje presto, to se već na osnovu ustavnih propisa može u datom slučaju poimenice znati koje lice može da stupi na presto. Monarh je neposredan organ; osim njega samo bi još birači bili neposredni organi pošto sam ustav obezbjeđuje biračko pravo svim građanima koji ispunjuju izvjesne uslove, ali za razliku od monarha birači ne vrše nijednu od tri funcije državne vlasti. Na osnovu toga što se presto u monarhiji nasleđuje, ne treba zaključiti da presto pripada izvjesnoj dinastiji kao porodično imanje koje se prenosi s oca na sina. Monarhova vlast je javna služba koja ne može biti predmet jednog privatno-pravnog nasljeđivanja. Monarh je jedan državni organ koji se od ostalih državnih organa razlikuje time što je ustavom propisano da se mora monarh uzimati iz iste porodice. Pripadanje jednoj određenoj porodici jeste jedan od elemenata njegove (monarhove) organske kvalifikacije.
Istorijski razvoj
Monarija predstavlja jedan od najstarijih tradicionalnih oblika vladavine. U izvjesnom smislu može se reći da je monarhijski oblik vladavine star koloko i sama država, s obzirom da se predmonarhijski oblici vladavine politizovanog roda još uvijek ne mogu smatrati državom u pravnom smislu te rječi. Proces postanka države okončava se tek nastankom monarhije u kojoj se institucionalizuje monopol političke vlasti određene porodice koja pripada jednom od dominantnih politizivanih rodova .

---------- OSTATAK TEKSTA NIJE PRIKAZAN. CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturskiradovi.net 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: maturskiradovi.net@gmail.com